Čorkova uvala

U sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera očuvana je najljepša prašuma Dinarida – Čorkova uvala. Prašuma se prostire na području od 79,50 hektara. To je iskonska nedirnuta šuma bukve i jele koja se razvija isključivo pod prirodnim uvjetima svoga staništa bez neposrednog utjecaja čovjeka. U prašumi je u prošlosti posječeno tek poneko stablo za izradu daščica kojima su se nekada pokrivale kuće što nije moglo narušiti prašumsku strukturu.

Jedna od posljednjih očuvanih netaknutih prašuma u Europi nazvana je po dugo zaboravljenom selu čiji se ostatci i danas mogu vidjeti na njenom rubu.

Kako se životni procesi u Čorkovoj uvali odvijaju nesmetano, u njoj su prisutni svi razvojni stadiji svih sastavnica prašumskog ekosustava.
Dominantni dojam ostavljaju stabla različitih visina, debljina i starosti, npr. obična jela preko 500 godina starosti, visine 58 m i promjera 150 cm, a također velike dimenzije dosežu obična bukva i obična smreka.

U prašumi se zbivaju promjene koje se odvijaju u višestoljetnim razvojnim ciklusima gdje dolazi do promjene omjera vrsta drveća, vertikalne slojevitosti, gustoće i broja sušaca, količine mrtvog drveta, količine i veličine otvora u krošnjama, vjerojatnost vjetroloma i najezde štetnih insekata. Takve pojave ne pogađaju cijelu prašumu odjednom, već se događaju u pojedinim dijelovima šume, a rezultat tih pojava je mozaični izgled.

Poučne staze približavaju ovaj šumski ekosustav posjetiteljima. Staze vode kroz veliki prašumski kompleks i planinske livade s predivnim pogledima. Informativne ploče duž staza pružaju posjetiteljima informacije o prašumskim ekosustavima i drugim prirodnim i kulturnim obilježjima tog područja.

Netaknuta prašuma Čorkova uvala jedna je od najljepših u Europi. O bogatstvu flore svjedoči 1267 poznatih biljnih vrsta od kojih je 75 endemičnih i čak 55 različitih vrsta orhideja. Za vrijeme prethodnih istraživanja u parku je pronađena 321 vrsta leptira, 161 vrsta ptica i 21 vrsta šišmiša, što ukazuje na bogatstvo životinjskog svijeta. Od velikih grabežljivaca najatraktivniji stanovnik ovog područja je smeđi medvjed.