Gospodarstvo

Područje općine Saborsko bogato je šumom koja je nekada bila glavna okosnica života Saborčana. Oni su se najčešće bavili sječom i izlačenjem drva. O tome svjedoči i podatak da je prije Drugog svjetskog rata u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 300 radnika.
Nakon Drugog svjetskog rata pilane su radile sve manje, a potom su se počele nestajati. Uzrok tome krije se u tragičnoj sudbini Saborskog i masovnom iseljavanju stanovnika.
U samom mjestu Saborsko danas radi tek jedna pilana koja zapošljava 10-ak ljudi.

Upravo netaknute šume pravo su bogatstvo i ljepota ovog kraja, a obiluju planinskim potocima, jezerima i nebrojenim vrstama divljih životinja. Kako bi i dalje ostala očuvana, mnoga su područja općine Saborsko zaštićena.
Saborčani su prepoznali vrijednost čiste i plodne prirode za uzgoj raznih poljoprivrednih kultura. Stoga otvaraju Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvode razne ekološki uzgojene proizvode koje mogu ponuditi brojnim domaćim i stranim turistima u obližnjem Nacionalnom parku Plitvička jezera. Zahvaljući i prirodnom bogatstvu, općina Saborsko i okolica postaju sve atraktivnije odredište brojnih domaćih i stranih posjetitelja.


Proizvodni obrt ETNO ŠINDRA

adresa: Saborsko, Funtana 37
tel/fax: 047/571-132
mob: 098/246-138

Obiteljski proizvodni obrt nasljednik je proizvodnje drvene šindre od majstora tog zanata gospodina Jose Krizmanića iz sela Kuselj u Saborskom, čiji obrt ima tradiciju dugu više desetljeća.
Drvena šindra (šimla u Lici, šindrane daščice u Bosni, schindel u Njemačkoj) jedno je od najstarijih materijala za pokrov kuća i drugih objekata u Hrvatskoj i u cijeloj Europi. Upotreba ovog matrijala se sačuvala do danas bez obzira na sve masovniju upotrebu crijepa.

Proizvodnja drvene šindre odvija se tradicionalno isključivo ručno, cjepanjem tj. kalanjem četinjače jele i/ili smreke zatim završne obrade, tzv. djeljanje. Odabir stabla za cjepanje drvene šindre je tajna svakog iskusnog majstora tog zanata jer samo 4% stabala u šumi je cjepko tj. adekvatno za proizvodnju drvene šindre. To su isključivo najkvalitetnija stabla u šumi, zaklonjena od vjetra, bez grana i čvorova s idelano ravnim godovima. Trajnost pokrova od drvene šindre bez ikakve impregnacije je 15 do 20 godina, a tretiranjem odgovarajućim sredstvima i premazima produljuje vijek trajnosti i preko 50 godina.

Posebnost drvene šindre kao pokrova jest u tome što je svojom težinom lagana, ljeti se ne pregrijava, a zimi ne zamrzava pa je kao takva zdrav pokrov idealan za sjenice, kuće, pušnice tj. sušare za meso i štale. Svojim etno izgledom, bojom i slojevitom teksturom daje posebnu slikovitost zgradama i cijelom krajoliku pa se kao takva koristi kao pokrov restorana, hotela i vikendica. Također, sve više se koristi kao obloga pročelja objekata jer je samo drvo kao takvo idealan termo i UV izolator, dok se u interijeru koristi za oblogu zidova iz estetskih razloga.

Kroz tradiciju obrta dugu više desetljeća, drvenom šindrom proizvedenom u obrtu ETNO ŠINDRA pokriveni su mnogi krovovi reprezentativnih objekata kao što su: svi objekti na području Nacionalnog parka Plitvička Jezera, svi objekti na području Nacionalnog parka Risnjak, stara župna crkva u Saborskom, selo Korana kraj Plitvica, naselje Rastoke i restoran Petro, rodna kuća Ante Starčevića u Žitniku kod Gospića, rodna kuća i muzej Nikole Tesle u Smiljanu kod Gospića i mnogi drugi objekti.

Veličina slova
Kontrast