Povijest

Područje Ogulinsko-plaščanske udoline prije dolaska Rimljana naseljavalo je pleme Japodi pa tako i današnja općina Saborsko. Nakon propasti Rimskog carstava područje je bilo izloženo čestim upadima Gota, Gepida, Langobarda, Huna i Avara, dok je prema narodnoj predaji Hrvate iza “visokih gora Karpata” na jadransku obalu početkom sedmog stoljeća dovelo petero braće (Hrvat, Klukas, Lobel, Muhlo i Kosjenc) te dvije sestre (Tuga i Buga). Naseljavanje Hrvata na području današnjeg Saborskog povijest smješta u 10. stoljeće.

Naselje Saborsko u pisanim izvorima prvi put se spominje pod imenom Zaborsko 1486. godine, kao jedno od naselja koje je 1449. u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II Ozaljski. Modruški urbar upućuje također da je tada je u naselju koje je pripadalo Modruškoj županiji, a kratko i istoimenoj biskupiji, bio frankopanski utvrđeni grad s imanjem te katolička crkva. Bilo je to i vrijeme prvih turskih pustošenja u ovome dijelu Hrvatske te iseljavanja stanovništva. Iz urbara je razvidno da su postojala i sva naselja u današnjoj općini pod imenima: Zaborsko (Saborsko), Ieseniza (Lička Jesenica), i Pliškovo (Blata). Zanimljivo je još znati da Ogulin tada nije postojao.

Prodorom Turaka između 15. i 16. stoljeća sva naselja uz tursku granicu bila su potpuno opustošena, izuzev Saborskog. Naime, pretpostavlja se da Saborsko nikad nije bilo u potpunosti napušteno. Stanovništvo se tada bavilo uglavnom poljoprivredom i stočarstvom i ponešto lovom.

Stanje životne nesigurnosti, tijekom kojega je Saborsko bilo uključeno u sustav obrane Vojne krajine, potrajalo je sve do kraja 17. stoljeća. Tada je iznova značajnije naseljeno Hrvatima iz Like i Gorskog kotara. Na temeljima srušene srednjovjekovne crkve izgrađena je 1726. godine nova župna crkva posvećena svetom Ivanu Nepomuku. Nova, veća istoimena župna crkva sagrađena je 1864. godine.

U 19. stoljeću zabilježen je znatan porast broja stanovnika, a nakon 1879. godine broj stanovnika ne raste više tako brzo, zato jer se stanovništvo iseljava u Ameriku. Ipak, 1910. godine Saborsko je brojalo 2010 stanovnika.

Nakon Prvog svjetskog rata, zbog smanjene muške radne snage, zavladala je nestašica i glad.

Pilana u Potocima (Kuselj) otvorena je 1927. godine što je značajno utjecalo na razvoj naselja i smanjilo iseljavanje. Godine 1932. izgrađena je velika pilana u Saborskom koja je zapošljavala 350 radnika iz Saborskog te stotinjak iz susjednih mjesta.

Stanovnici Saborskog stradali su u 2. svjetskom ratu, a posebice tijekom Domovinskog rata kada je život izgubio 51 civil i hrvatski branitelj. Nakon rata naselje se ustrajno obnavlja, vraćaju se njegovi žitelji i pokreće se gospodarstvo. Uz šumarstvo, koje je nekoć bilo vodeća privredna grana, razvija se stočarstvo, poljodjelstvo, proizvodnja zdrave ekološke hrane te turizam i ugostiteljstvo. U Saborskom djeluju područna osnovna škola i dom zdravlja.

Turska pustošenja, velika stradanja stanovnika u Drugom svjetskom ratu te u Domovinskom ratu uvelike su utjecali na razvoj i naseljenost područja općine Saborsko.

Veličina slova
Kontrast